Naš biznis danas sutra

 Budućnost naše privrede se ogleda u današnjosti naše privrede. Deset najvećih su:

INA Zagrebačka banka HT Privredna banka Adris Janaf Valamar Plava laguna Atlantic Podravka Devet ih ovisi o potrošnji građana i samo jedna je proizvodnja (Podravka). To je kao da jedan kopa kanal a 9 sjedi u kafiću. Što nam je budućnost? Ili će i ovaj što kopa baciti kramp pa u kafić, ili će se netko dignuti iz kafića i poći u kanal kopati. Svih 10 pune budžet, ali je proizvodnja najmanje ranjiva. U krizi će onih 9 čekati u redu kao pravi potrošači. Ispred čijih vrata će čekati u redu? Ispred podravkinih. U tome je razlika između potrošača i proizvodnje. Proizvodnja je izvor dobara, a potrošnja je trošenje plaće koju smo zaradili kao radnici na izvoru. Tako strogo je bilo u početku naše civilizacije, na Tigrisu, Eufratu, Nilu. Danas izvorom možemo smatrati i škole i bolnice i državnu upravu ali samo ako su više korisne nego štetne. Vratimo se ipak izvornom izvoru koji to sve hrani. I on ima ranjivost a to je ako ostane na domaćem tržištu. Ako nije izvoz, nema ga. Podravka je i izvoz i zato se i našla među 10. Ovih devet potrošačkih se hrane tiskanim novcem, kreditima, pa su zatvoreni krug, sami sebi dostatni, od krize do krize. A u krizi tko preživi bit će jači nego je bio prije krize. Kad bi nam svaka kriza donijela po jednog proizvođača više u 10 najvećih, bile bi nam krize najbolji prijatelji. I to će biti ili nas ne će biti. Jer standard građana može rasti samo s rastom proizvodnje. Svatko može žeti samo onoliko koliko je posijao, ako bi sveli priču na pojedinca. Ako troši više to može biti samo ako se zaduži. I to imamo danas: zadužujemo se. Zaduživanje nije loše ako je radi investicije u proizvodnju koja će vraćati taj kredit. Ulaganje u ne proizvodne projekte je oportunističko i kao takvo ne održivo na duže vrijeme. Albert Gajšak, IT, AI, Marin Troselj, igrice Novska, Stevce Arsoski su moji favoriti.

Primjedbe