Digitalno doba je kameno doba na svom vrhuncu. To živimo danas. Naime, prije 70 godina, čovjek se na plaži sagnuo po kamen na kojeg je spojio tri žice i dobio tranzistor. Za mene je tranzistor najveći čovjekov izum. Zašto? Zato što je to prekidač BEZ POMIČNOG DIJELA s kojim možemo paliti i gasiti rasvjetu. Kamen s plaže. Nema iskri, nema trošenja, životni vijek mu je koliko i kamenu.
Pošto ima dva stanja, uključeno i isključeno, idealan je za binarni sustav, 1 i 0, na kojem je bazirana računalna tehnologija, koja nam je dala virtualni svijet.
Prvi tranzistor je bio veličine nokta na palcu, a danas je u tolikom prostoru smješteno nekoliko milijardi tranzistora, čip kojeg zovemo mikroprocesorom.
Najskuplja stvar kod proizvodnje mikroprocesora je algoritam kojeg su izmislili matematičari, pomoću kojeg se izrađuje. Stotine godina prije izuma, slikari apstraktnog slikarstva su predvidjeli kako će mikroprocesor izgledati pod mikroskopom.
Drugo najskuplje je proces dobivanja gotovo 100% čistog silicija, zašto zaposlenici moraju nositi skafandere od glave do pete. To je danas najsofisticiraniji proizvod ljudske vrste. Tvornica mikroprocesora košta dvije milijarde dolara, ključ u ruke. Kao i kod svakog biznisa, nije problem novac, nego kupac.
Kvantna računala su atomska bomba među računalima. Koriste tijela u jezgri atoma. Tranzistor koristi plašt jezgre atoma, elektrone.
Kolika je fizička razlika između jezgre atoma i plašta, najslikovitije je objasnio Neil deGrasse Tyson riječima: "Ako je unutrašnjost katedrale jedan atom, onda je zrno prašine jezgra toga atoma. Zato je 98% našeg tijela prazan prostor."
Tranzistori koriste taj prazan prostor pa imamo što imamo danas. Što ćemo imati kad kvant-bit unutar jezgre preuzme ulogu tranzistora? Zasad znamo da ćemo imati ogromnu brzinu računanja, što dalje znači puno kraći vremenski razmaci između novih izuma, pa izuma na tim izumima, izuma na izumima tih izuma...
To bi dalje značilo da danas ultra upotrebljavanu riječ inovacija bi mogla zamjeniti riječ invencija. Život u doba invencija. Život od invencija. Koliko će vremena trebati računalima da objasne čovjeku što su otkrili?
Pošto ima dva stanja, uključeno i isključeno, idealan je za binarni sustav, 1 i 0, na kojem je bazirana računalna tehnologija, koja nam je dala virtualni svijet.
Prvi tranzistor je bio veličine nokta na palcu, a danas je u tolikom prostoru smješteno nekoliko milijardi tranzistora, čip kojeg zovemo mikroprocesorom.
Najskuplja stvar kod proizvodnje mikroprocesora je algoritam kojeg su izmislili matematičari, pomoću kojeg se izrađuje. Stotine godina prije izuma, slikari apstraktnog slikarstva su predvidjeli kako će mikroprocesor izgledati pod mikroskopom.
Drugo najskuplje je proces dobivanja gotovo 100% čistog silicija, zašto zaposlenici moraju nositi skafandere od glave do pete. To je danas najsofisticiraniji proizvod ljudske vrste. Tvornica mikroprocesora košta dvije milijarde dolara, ključ u ruke. Kao i kod svakog biznisa, nije problem novac, nego kupac.
Kvantna računala su atomska bomba među računalima. Koriste tijela u jezgri atoma. Tranzistor koristi plašt jezgre atoma, elektrone.
Kolika je fizička razlika između jezgre atoma i plašta, najslikovitije je objasnio Neil deGrasse Tyson riječima: "Ako je unutrašnjost katedrale jedan atom, onda je zrno prašine jezgra toga atoma. Zato je 98% našeg tijela prazan prostor."
Tranzistori koriste taj prazan prostor pa imamo što imamo danas. Što ćemo imati kad kvant-bit unutar jezgre preuzme ulogu tranzistora? Zasad znamo da ćemo imati ogromnu brzinu računanja, što dalje znači puno kraći vremenski razmaci između novih izuma, pa izuma na tim izumima, izuma na izumima tih izuma...
To bi dalje značilo da danas ultra upotrebljavanu riječ inovacija bi mogla zamjeniti riječ invencija. Život u doba invencija. Život od invencija. Koliko će vremena trebati računalima da objasne čovjeku što su otkrili?
Primjedbe
Objavi komentar