Svima su nam bile oči uprte u iPhone, kad je izišao, da je itko uopće išta komentirao AppStore, uslugu Applea, SaaS, a danas je za to sve češći naziv platforma. Davno prije, na početku ovog milenija, uspio je Jobs uvjeriti najveća imena zabavne glazbe da prodaju svoje pjesme za 0.99$ preko platforme iTunes i tako kanibaliziraju svoj glavni prihod. Onda se okrenuo TV kućama da na iTunes stave svoje serije, filmove.
Te platforme su vinule Apple na vrh tržišta dionica, a ne iPhone, ali je točno i to, da jedno bez drugog ne ide. iPhone je brzo dobio strahovitu konkurenciju u Androidu, Samsungu i niču novi kao gljive poslije kiše. Platforme su mu puno sigurnije, održivije.
Danas se sve kompanije bore za napraviti platformu. Platforma povezuje kupce s proizvođačem, u realnom vremenu. Platforme su istovremeno i trgovine i društvene mreže.
Danas još uvijek rade i tradicionalne firme: dobavljači, proizvodnja, marketing, prodaja. Ali ako se one nađu na putu istoj firmi koja ima platformu, nemaju šanse.
Svatko od nas, na društvenim mrežama, je također platforma, ma koliko pratitelja imali. Sve će se više pisati o platformama, jer su one imovina. Virtualna imovina, virtualni kapital. Stječe se na sasvim suprotan način od materijalne imovine, cijenom 0, i može biti izvor materijalnih dobara u količini koju ni Vanderbilt nije mogao zamisliti. Platformaši mogu postati konkurencija bilo kome, kao što su Google, Apple i drugi ušli u auto industriju, industriju satova, a vidimo kako je završila Nokia kad je platformaš Google uletio sa svojim Androidom.
Apple je bio pao na dno dna u PC industriji i nije imao što izgubiti kad ga je Jobs okrenuo prema iTunesu i iPodu. Microsoft je tada bio vladar biznisa i imao je što izgubiti.
Došlo je vrijeme platformi. Ne moramo imati koristi od svojih platformi odmah ili ikad, ali moramo imati platforme. Platforma nam danas dođe kao obrazovanje: jednako ih moramo imati. Obrazovanje danas ujedinjuje stručno obrazovanje i ono potrebno za vlastitu ili platformu budućeg poslodavca. Tamo gdje ne objedinjuje, treba se pojedinac obrazovati na svoju ruku preko informalnih i neformalnih dobavljača, što i čini.
Te platforme su vinule Apple na vrh tržišta dionica, a ne iPhone, ali je točno i to, da jedno bez drugog ne ide. iPhone je brzo dobio strahovitu konkurenciju u Androidu, Samsungu i niču novi kao gljive poslije kiše. Platforme su mu puno sigurnije, održivije.
Danas se sve kompanije bore za napraviti platformu. Platforma povezuje kupce s proizvođačem, u realnom vremenu. Platforme su istovremeno i trgovine i društvene mreže.
Danas još uvijek rade i tradicionalne firme: dobavljači, proizvodnja, marketing, prodaja. Ali ako se one nađu na putu istoj firmi koja ima platformu, nemaju šanse.
Svatko od nas, na društvenim mrežama, je također platforma, ma koliko pratitelja imali. Sve će se više pisati o platformama, jer su one imovina. Virtualna imovina, virtualni kapital. Stječe se na sasvim suprotan način od materijalne imovine, cijenom 0, i može biti izvor materijalnih dobara u količini koju ni Vanderbilt nije mogao zamisliti. Platformaši mogu postati konkurencija bilo kome, kao što su Google, Apple i drugi ušli u auto industriju, industriju satova, a vidimo kako je završila Nokia kad je platformaš Google uletio sa svojim Androidom.
Apple je bio pao na dno dna u PC industriji i nije imao što izgubiti kad ga je Jobs okrenuo prema iTunesu i iPodu. Microsoft je tada bio vladar biznisa i imao je što izgubiti.
Došlo je vrijeme platformi. Ne moramo imati koristi od svojih platformi odmah ili ikad, ali moramo imati platforme. Platforma nam danas dođe kao obrazovanje: jednako ih moramo imati. Obrazovanje danas ujedinjuje stručno obrazovanje i ono potrebno za vlastitu ili platformu budućeg poslodavca. Tamo gdje ne objedinjuje, treba se pojedinac obrazovati na svoju ruku preko informalnih i neformalnih dobavljača, što i čini.
Primjedbe
Objavi komentar