Na kavi čitam Jožin blog post Održiva proizvodnja, (vrlo vrlo zanimljivo, piše o teoretskom zamišljanju 100 ljudi na izoliranom otoku i kako bi kao vegetarijanci trebali raditi puno manje i koliko manje, te kako su u doba njegovog djeda svi u kući radili, i djeca i najstariji), kad odjednom mi mozak postavi pitanje:
Što je finalni proizvod drveta i kako se mjenja do danas?
I evo što sam skicirao na papiru. Sve na kavi :).
drvo -> vatra -> vlak -> petrolej -> tranzistor -> PC -> Internet -> Sadržaj -> Mars -> drvo
Svi govore o pari kod parnog stroja, a nitko ne govori, do mene sad ovdje, o vatri kao stvarnom pokretaču parnog stroja.
Tko bi ikad pomislio da je drvo pokrenulo tehnologiju i da će na kraju ovog ciklusa najpoželjniji finalni proizvod biti drvo.
Svaka etapa ima svoje najbogatije ljude.
Vlak - Vanderbilt
Petrolej - Rockfeler, Morgan, Carnegie
Tranzistor - IBM
PC - Gates i mnogi drugi
Internet - puno ljudi
Sadržaj - puno ljudi
Mars - puno ljudi
Broj milijardera raste s brojem stanovnika od Vanderbilta na ovamo. Na Marsu će glavni finalni proizvod biti upravo drvo, od kojeg smo počeli, jer će proizvoditi kisik.
Pošto su rakete već uspjele sletjeti i ponovo uzletjeti, nakon 2033. godine Zemlju će posjetiti prvi turisti s Marsa i teško da će poželjeti boraviti u staklenim hotelima, u kojima žive na Marsu, nego bi špilje mogle biti turistički hit. Možda to budu i prije "Marsovaca".
Najprije je vatra bila finalni proizvod drveta, za pripremiti hranu, krčiti šume za pašnjake. Otkrićem parnog stroja, isti je postao finalni proizvod drveta (ugljena). Vlak je prevozio Rockfelerov petrolej, a novci novih bogataša doveli su do izuma tranzistora.
Zanimljivo je da su najbogatiji uvijek bili najprije na transportnoj mreži, a onda na robi koja se prevozila. Vanderbilt tako biva najbogatiji s brodovima i s vlakovima, a još za njegova života stvaraju se novi najbogatiji a to su bili oni čija se roba prevozila vlakovima: Rockfeler petrolej, Carnegie čelik, Morgan bankarstvo.
Pogledajmo internet. Mi koji proizvodimo sadržaj, do nedavno smo se pitali zašto sav novac od interneta ide telekomunikacijskim firmama, a nama na kapaljku ili ništa. Danas sav novac ide sadržaju (vlasnicima društvenih mreža, Googleu, blogerima, programerima, dizajnerima, autorima) a telekomunikacijske firme su više kao porez za razvoj infrastrukture i jako malo ljudi tu ima posla.
I na kraju, udio virtualnog (ljudski govor pa sve dalje vezano za govor) i materijalnog u gornjem putu finalnog proizvoda:
Što je finalni proizvod drveta i kako se mjenja do danas?
I evo što sam skicirao na papiru. Sve na kavi :).
drvo -> vatra -> vlak -> petrolej -> tranzistor -> PC -> Internet -> Sadržaj -> Mars -> drvo
Svi govore o pari kod parnog stroja, a nitko ne govori, do mene sad ovdje, o vatri kao stvarnom pokretaču parnog stroja.
Tko bi ikad pomislio da je drvo pokrenulo tehnologiju i da će na kraju ovog ciklusa najpoželjniji finalni proizvod biti drvo.
Svaka etapa ima svoje najbogatije ljude.
Vlak - Vanderbilt
Petrolej - Rockfeler, Morgan, Carnegie
Tranzistor - IBM
PC - Gates i mnogi drugi
Internet - puno ljudi
Sadržaj - puno ljudi
Mars - puno ljudi
Broj milijardera raste s brojem stanovnika od Vanderbilta na ovamo. Na Marsu će glavni finalni proizvod biti upravo drvo, od kojeg smo počeli, jer će proizvoditi kisik.
Pošto su rakete već uspjele sletjeti i ponovo uzletjeti, nakon 2033. godine Zemlju će posjetiti prvi turisti s Marsa i teško da će poželjeti boraviti u staklenim hotelima, u kojima žive na Marsu, nego bi špilje mogle biti turistički hit. Možda to budu i prije "Marsovaca".
Najprije je vatra bila finalni proizvod drveta, za pripremiti hranu, krčiti šume za pašnjake. Otkrićem parnog stroja, isti je postao finalni proizvod drveta (ugljena). Vlak je prevozio Rockfelerov petrolej, a novci novih bogataša doveli su do izuma tranzistora.
Zanimljivo je da su najbogatiji uvijek bili najprije na transportnoj mreži, a onda na robi koja se prevozila. Vanderbilt tako biva najbogatiji s brodovima i s vlakovima, a još za njegova života stvaraju se novi najbogatiji a to su bili oni čija se roba prevozila vlakovima: Rockfeler petrolej, Carnegie čelik, Morgan bankarstvo.
Pogledajmo internet. Mi koji proizvodimo sadržaj, do nedavno smo se pitali zašto sav novac od interneta ide telekomunikacijskim firmama, a nama na kapaljku ili ništa. Danas sav novac ide sadržaju (vlasnicima društvenih mreža, Googleu, blogerima, programerima, dizajnerima, autorima) a telekomunikacijske firme su više kao porez za razvoj infrastrukture i jako malo ljudi tu ima posla.
I na kraju, udio virtualnog (ljudski govor pa sve dalje vezano za govor) i materijalnog u gornjem putu finalnog proizvoda:
| Dio puta | Virtualno | Materijalno |
| drvo | 0 | 100 |
| vatra | 10 | 90 |
| vlak | 20 | 80 |
| petrolej | 30 | 70 |
| tranzistor | 40 | 60 |
| PC | 50 | 50 |
| internet | 60 | 40 |
| sadržaj | 70 | 30 |
| Mars | 80 | 20 |
| drvo | 90 | 10 |
| Špilja | 100 | 0 |
Materijalno će uvijek postojati, ali ga neće raditi ljudski mišići, na to sam mislio u gornjoj tablici.
Ljudi koji će s Marsa dolaziti na Zemlju kao turisti, imat će mišiće samo zahvaljujući fitnesu. Oni ništa neće proizvoditi mišićima za svoje životne potrebe.
Primjedbe
Objavi komentar